Iako u javnosti poznat kao „Zakon o legalizaciji“, u pitanju je Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.
Zakon je stupio je na snagu dana 24.10.2025. godine. Shodno zakonskim odredbama, rok za podnošenje prijava trebalo bi da počne da teče istekom 45 dana od dana stupanja na snagu zakona. Ovaj rok ističe 7. decembra, što znači da bi rok za podnošenje prijava trebalo da počne da teče 8. decembra (odnosno nakon što se ostvare tehnički uslovi za podnošenje prijava). Građani će prijave moći da podnose u narednom roku od 60 dana. Dakle, pod pretpostavkom da rok za podnošenje prijava počne da teče 08.12.2025. godine, isti će trajati narednih 60 dana. Tačni rokovi biće precizirani naknadno, nakon uspostavljanja platforme, pa se savetuje da građani prate novosti po ovom pitanju kako ne bi propustili zakonske rokove.
Sudbina zahteva za legalizaciju podnetim po prethodno važećem zakonu
Danom stupanja na snagu ovog zakona prethodno važeći zakon (Zakon o ozakonjenju objekata (,,Službeni glasnik RS“, br. 96/15, 83/18, 81/20 – US, 1/23 – US i 62/23)) prestao je da važi. Novi Zakon propisuje da se postupci započeti u skladu sa odredbama starog zakona obustavljaju danom stupanja na snagu ovog zakona, uključujući i postupke za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta.
Za obustavljanje postupaka ne donosi se posebno rešenja za svaki postupak ponaosob, već se donosi kolektivno rešenje o obustavi svih postupaka pokrenutih po starom zakonu.
Predmet upisa prava
Pre svega, postavlja se pitanje šta je predmet ovog zakona odnosno koji se to objekti „evidentiraju“: Predmet evidentiranja i upisa prava u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano, su:
1) objekti, delovi objekta, odnosno posebni delovi objekta izgrađeni suprotno zakonu;
2) objekti, delovi objekta, odnosno posebni delovi objekta izgrađeni, odnosno radovi izvedeni na objektu bez pribavljenog rešenja o odobrenju za izvođenje radova (sanacija, rekonstrukcija, adaptacija, promena namene i dr.);
3) objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola pre 13. maja 2003. godine, kao i objekti asfaltne baze i fabrike betona za obavljanje komunalne delatnosti održavanja ulica i puteva u gradovima i drugim naseljenim mestima, objekti naplatnih stanica i privremenih saobraćajnica;
4) objekti izgrađeni u vreme kada nije bilo propisano izdavanje građevinske dozvole, a na kojima nije upisano pravo svojine u katastru nepokretnosti;
5) stambeni objekti kategorije „A“ i „B“ i privredni objekti za koje je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, ali je do dana stupanja na snagu ovog zakona istekao zakonski rok za pribavljanje rešenja o upotrebnoj dozvoli;
6) podzemne i nadzemne instalacije, odnosno infrastrukturni linijski objekti, ukoliko su predmet upisa u katastar nepokretnosti, odnosno katastar infrastrukture;
7) objekti iz evidencije o utvrđenim promenama na nepokretnostima koje nisu upisane u katastar nepokretnosti;
8) objekti upisani u skladu sa odredbama Zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole („Službeni glasnik RS“, br. 25/13 i 145/14) i
9) zemljište ispod objekta ili deo zemljišta na katastarskoj parceli na kojoj je objekat sagrađen.
Osim gore navedenih objekata, odredbe ovog zakona primenjuju se i na gore navedene objekte koji su izgrađeni na građevinskom zemljištu i vidljivi su na satelitskim i ostalim snimcima izrađenim za teritoriju Republike Srbije i/ili sadržani u bazi podataka koje vodi Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije (u daljem tekstu: „Agencija“) i Republički geodetski zavod (u daljem tekstu: „Zavod“).
Interesantno je i da objekti izgrađeni u drugoj zoni zaštite javnog dobra, objekti koji svojim manjim delom zauzimaju i deo površine zaštitnog pojasa javnog puta, objekti izgrađeni u zoni zaštite visokonaponskih vodova, kao i objekti sagrađeni u zaštitnoj zoni vojnih kompleksa, vojnih objekata, vojnih postrojenja i vojnih skladišta, mogu biti predmet upisa prava svojine po odredbama ovog zakona, ukoliko upravljač javnog dobra, odnosno ministarstvo nadležno za poslove odbrane dostavi saglasnost Agenciji za upis prava svojine na objektu.
Postupak evidentiranja (postupak podnošenja prijave)
Važno je ukazati na činjenicu da se, pored upisa prava svojine odnosno evidencije po ovom zakonu, u katastar upisuje i zabeležba da je pravo svojine upisano po ovom zakonu. Ovo je značajno za pravnu sigurnost građana, naročito iz razloga što Republika Srbija ne garantuje za bezbednost i sigurnost korišćenja objekta, dela objekta, odnosno posebnog dela objekta, upisanog u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima po odredbama ovog zakona. Na ovaj način država se oslobađa odgovornosti, a rizik nastanka eventualne štete prenosi na vlasnika objekta. Naime, vlasnik objekta, dela objekta odnosno posebnog dela objekta upisanog u skladu sa odredbama novog zakona prihvata rizik korišćenja nepokretnosti koja je predmet upisa, ali i odgovornost za eventualnu štetu prema trećim licima.
Način podnošenja prijave
Postupak evidentiranja vršiće se digitalnim putem. Naime, građani će podnositi svoje prijave preko digitalne platforme koju će uspostaviti Agencija. Prijave će se primati isključivo elektronskim putem i neće biti moguće prijave podnositi u fizičkom obliku odnosno ličnim odlaskom kod nadležnog organa.
Važno je ukazati da će se prijave primati po principu „jedna prijava = jedna nepokretnost“. Drugim rečima, ukoliko je jedno lice vlasnik više nepokretnosti koje nisu legalizovane, potrebno je da za svaku nepokretnost podnese posebnu prijavu.
Omogućeno će biti i da se prijava podnosi za pomoćni objekat. U tom slučaju, u prijavi je potrebno navesti da li se i glavni objekat nalazi na istoj parceli kao i pomoćni objekat.
U slučaju da Agencija prilikom pregleda prijave utvrdi da postoje tehnički nedostaci odnosno neslaganje sa podacima iz raspoloživih baza podataka, obaveštava podnosioca prijave da otkloni uočene nedostatke u roku od 30 dana od dana dostavljanja obaveštenja. U slučaju da podnosilac prijave ne otkloni nedostatke u datom roku, Agencija o uslovima za upis prava svojine na objektu odlučuje na osnovu dostupnih podataka.
Nakon upisa, predviđeno je da Agencija faktičkim vlasnicima objekata izda potvrdu, koja će imati svojstvo javne i izvršne isprave.
Forma prijave
Sadržinu i formu prijave, kao i načine autentifikacije podnosioca prijave, odnosno sadržinu i formu prigovora propisuje Agencija. Očekuje se da se, u tom smislu, donese poseban akt. Za sada, o ovome nema detaljnijih informacija, ali je načelna preporuka da građani, ukoliko već nemaju, blagovremeno pribave elektronski sertifikat. Ovo će biti značajno kako bi mogla da se izvrši autentifikacija građanina koji podnosi prijavu odnosno kako bi građanin koji podnosi prijavu mogao i elektronski da je potpiše.
Geodetski elaborati
Važno pitanje odnosi se i na potrebu ponovnog dostavljanja geodetskih elaborata. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna da, po zahtevu Agencije, dostavi u elektronskom obliku sve geodetske elaborate i drugu dokumentaciju koju poseduje, a koju su podnosioci zahteva dostavili u ranijim postupcima legalizacije, odnosno ozakonjenja objekata. Drugim rečima, ukoliko ste ranije u postupku legalizacije koji se sprovodio po odredbama starog zakona, već podneli geodetski elaborat, verovatno nema potrebe da ga ponovo podnosite.
Pre evidentiranja i upisa prava svojine na posebnim delovima u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama sa više stanova, investitor, svako lice koje ima pravni interes, upravnik, odnosno profesionalni upravnik stambene zajednice, Agenciji podnosi prijavu za upis stambene ili stambeno-poslovne zgrade, odnosno dela zgrade koji predstavlja funkcionalnu celinu, uz koju može podneti i elaborat geodetskih radova odnosno skicu neevidentiranih posebnih delova za zgradu, preko digitalne platforme za podnošenje prijave.
Dakle, elaborat geodetskih radova je, u najvećem broju slučajeva, samo opcija, a ne obaveza po novom zakonu. Podnosilac prijave može (dakle, ne mora) uz prijavu podneti i elaborat. Međutim, ukoliko se ne podnese elaborat, jasno je da će površina koju katastar bude upisao odnosno legalizovana površina objekta biti neutvrđena odnosno neprecizna, tako da je gotovo sigurno da će podnosioci prijave naknadno morati da podnose elaborate geodetskih radova s obzirom da ne postoji drugi način da katastar upiše površinu objekta.
Geodetski elaborat neophodan je za objekte koji iz tehničkih razloga (vegetacija, oblačnost i sl.) nisu vidljivi na satelitskim i drugim snimcima izrađenim za teritoriju Republike Srbije, a nisu upisani u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima. U tom slučaju, podnosilac je dužan da, uz elektronsku prijavu, dostavi i elaborat geodetskih radova.
U ovom trenutku možete proveriti da li je Vaš objekat vidljiv na satelitskom snimku preko sajta „Geo Srbija“ (https://a3.geosrbija.rs/), na taj način što ćete uneti tačnu adresu odnosno broj katastarske parcele na kojoj se objekat nalazi.
Zakon nema mnogo informacija o ovoj temi, ali se, na osnovu nekih osnovnih odredbi, može zaključiti da, u najvećem broju slučajeva, geodetski elaborati neće biti potrebni.
Geodetski elaborati neophodan je za stanove nastale od zajedničkih delova zgrade, o čemu više u redovima koji slede.
Na kraju, zakon predviđa i mogućnost korigovanja upisanih podataka po ovom zakonu, za šta će biti potreban elaborat geodetskih radova.
Upis (legalizacija) zgrade
Kako bi stanari mogli da podnesu prijave za stan odnosno za tzv. „posebne delove zgrade“, neophodno je da prethodno i sama zgrada bude upisana u katastru nepokretnosti.
S tim u vezi, ovaj Zakon propisuje da pre evidentiranja i upisa prava svojine na posebnim delovima u stambenim i stambeno-poslovnim zgradama sa više stanova, investitor, svako lice koje ima pravni interes, upravnik, odnosno profesionalni upravnik stambene zajednice, Agenciji podnosi prijavu za upis stambene ili stambeno-poslovne zgrade, odnosno dela zgrade koji predstavlja funkcionalnu celinu, uz koju može podneti i elaborat geodetskih radova odnosno skicu neevidentiranih posebnih delova za zgradu, preko digitalne platforme za podnošenje prijave.
Neretki su slučajevi da je investitor nepoznat odnosno da nije dostupan, pa se postavlja pitanje ko u tom slučaju podnosi prijavu zgrade. U tom slučaju, skicu posebnih delova odnosno elaborat geodetskih radova može dostaviti svako lice koje ima pravni interes, upravnik, odnosno profesionalni upravnik stambene zajednice ili ovlašćeno lice, preko digitalne platforme za podnošenje prijave (pod licem koje ima pravni interes svakako bi se podrazumevao stanar zgrade, dok bi ovlašćeno lice, na primer, mogao biti advokat za legalizaciju).
Agencija, pre donošenja potvrde o upisu, dostavlja Republičkom geodetskom zavodu elaborat geodetskih radova, u cilju provere. Ako Zavod utvrdi da elaborat geodetskih radova nema nedostataka, upisuje objekat u evidenciju o utvrđenim promenama na objektima koji nisu upisani u katastar nepokretnosti i dostavlja Agenciji obaveštenje u cilju nastavka postupka za upis prava svojine. Ukoliko, pak, Zavod utvrdi da elaborat geodetskih radova ima nedostataka, nalaže geodetskoj organizaciji da u roku od 8 dana od dana dostavljanja otkloni nedostatke i Zavodu dostavi ispravljeni geodetski elaborat odnosno obaveštava podnosioca prijave da otkloni nedostatke u roku od šest meseci.
Drugim rečima, nema bojazni da će Vaša prijava biti odbačena iz razloga neadekvatnog odnosno nepotpunog geodetskog elaborata. Agencija nema to pravo, već je dužna da omogući da se nedostaci otklone u primerenom roku.
U slučaju da Agencija prilikom pregleda prijave utvrdi da postoje tehnički nedostaci, odnosno neslaganje sa podacima iz raspoloživih baza podataka, obaveštava podnosioca prijave da otkloni uočene nedostatke u roku od 30 dana od dana dostavljanja obaveštenja.
Kako bi se legitimisalo, prilikom podnošenja prijave za upis prava svojine na posebnim delovima objekta, lice koje nije investitor objekta, dela objekta odnosno posebnog dela objekta, dužno je da priloži isprave o osnovu sticanja prava na posebnom delu (primera radi, ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, rešenje o nasleđivanju i sl.).
Dakle, svaki stanar može podneti prijavu za zgradu i za svoj stan (poseban deo zgrade). U tom slučaju, stanar može podneti i elaborat geodetskih radova odnosno skicu neevidentiranih posebnih delova za zgradu, a mora podneti isprave (ispravu) kojima dokazuje osnov sticanja konkretnog stana odnosno dokaz o sticanju prava svojine na stanu za koji se traži upis.
Tek nakon donošenja (gore navedene) potvrde o ispunjenosti uslova za upis zgrade, stiču se uslovi za postupanje po prijavama vlasnika posebnih delova te zgrade. Imajući u vidu navedeno, verovatno je najcelishodnije da jedan investitor prvo podnese prijavu za zgradu, pa da stanari podnose prijave za posebne delove zgrade. Ukoliko investitor nije poznat odnosno nije dostupan, najcelishodnije je da jedan stanar podnese prijavu za upis zgrade i svog stana, a da nakon dobijanja potvrde kojom se upisuje zgrada i pravo tog stanara na njegovom stanu, ostali vlasnici stanova podnose prijave za upis svojih stanova. Ipak, da li će se u međuvremenu iznedriti nego celishodnije rešenje, bilo putem podzakonskih propisa bilo u praksi, vreme će pokazati.
Što se tiče pitanja na koga će se vršiti upis prava svojine na samoj zgradi, odgovor zavisi od toga da li je investitor poznat odnosno dostupan. Ukoliko jeste, pravo svojine na zgrade i na posebnim delovima zgrade će se vršiti na njegovo ime. Zakon nije detaljnije objasnio ovu odredbu, ali se ipak podrazumeva da se upis prava na posebnim delovima zgrade upisuje u korist investitora privremeno, dok se ne upiše pravo svojine vlasnika stanova (posebnih delova zgrade).
Upis stana nastalog od zajedničkih prostorija
U slučaju da je predmet prijave posebni deo objekta u stambenoj zgradi, nastao od zajedničkih prostorija, kao dokaz o rešenim imovinskopravnim odnosima podnosilac prijave dostavlja ugovor sa stambenom zajednicom i saglasnost 51% vlasnika posebnih delova. Uz prijavu dostavlja se i elaborat geodetskih radova sa skicom posebnog dela.
Naknada za troškove evidentiranja
Za troškove evidentiranja podnosilac prijave, odnosno lice u čiju korist se upisuje pravo svojine na objektu plaća naknadu u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, čija visina se utvrđuje na osnovu dostavljenog zoning plana jedinice lokalne samouprave.
Izuzetno, podnosilac prijave u čiju korist se upisuje pravo svojine na porodičnom stambenom objektu, odnosno posebnom delu objekta-stanu u stambenoj, odnosno stambeno-poslovnoj zgradi za koju investitor nije poznat ili nije dostupan, Agenciji dostavlja dokaz o uplati naknade čija visina se određuje prema zonama, na sledeći način:
1) u gradu Beogradu:
– u ekstra zoni: 1.000 evra;
– u prvoj zoni: 800 evra;
– u drugoj i trećoj zoni: 300 evra;
– u četvrtoj zoni: 200 evra;
– u petoj zoni: 150 evra;
– u šestoj i drugim zonama: 100 evra.
2) u gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika:
– u ekstra i prvoj zoni: 500 evra;
– u drugoj zoni: 250 evra;
– u trećoj zoni: 150 evra;
– u četvrtoj i drugim zonama: 100 evra;
3) u gradovima i opštinama koje imaju između 50.000-100.000 stanovnika:
– u ekstra i prvoj zoni: 300 evra;
– u drugoj zoni: 200 evra;
– u trećoj i ostalim zonama: 100 evra;
4) u opštinama koje imaju ispod 50.000 stanovnika i selima: 100 evra. Iako je naknada izražena u evrima, podnosilac prijave uplatu vrši u dinarskoj protivvrednosti, po srednjem kursu NBS na dan obračuna. Sve naknade plaćaju se u jednokratnom iznosu (ne postoji mogućnost plaćanja u delovima odnosno „na rate“). Visina naknade iz ovog člana utvrđuje se pre donošenja potvrde da objekat ispunjava uslove za upis prava svojine, u skladu sa ovim zakonom.
Kada Agencija utvrdi da lice, u čiju korist se vrši upis prava svojine, podleže obavezi plaćanja naknade, upućuje obaveštenje tom licu sa instrukcijom za plaćanje naknade, u roku od 30 dana od dana uručenja obaveštenja.
U slučaju da obveznik naknade ne izmiri obavezu iz ovog člana u propisanom roku, Agencija izdaje potvrdu o upisu prava sa zabeležbom zabrane raspolaganja, koja se briše po izmirenju obaveza po ovom osnovu, na osnovu potvrde Agencije i pokreće postupak prinudne naplate, u skladu sa odredbama posebnog zakona.
Kada se ne plaća naknada?
- za magacine, skladišne prostore, ekonomske i pomoćne objekte i proizvodne pogone, površine do 500 m² ne plaća se naknada, dok se za ove objekte površine preko 500 m² plaća naknada u visini od 10 evra za svaki naredni m² za koji se uvećava površina objekta od navedene;
- naknada se ne plaća za objekte javne namene u javnoj svojini, kao ni prilikom evidentiranja objekta koji se po odredbama ovog zakona upisuje u korist Republike Srbije, niti se prilikom upisa prava svojine upisuje zabeležba zabrane otuđenja, u skladu sa odredbama ovog zakona;
- ukoliko se objekat koji je predmet upisa nalazi na delu teritorije jedinice lokalne samouprave za koji nije određena zona u skladu sa odredbama ovog zakona, naknada za upis određuje se prema visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, u visini doprinosa za najbližu zonu sa kojom se taj objekat graniči;
- stanari zgrade, kada je investitor poznat odnosno dostupan, ne plaćaju naknadu.
Kada je investitor poznat odnosno dostupan, stanari plaćaju naknadu po gore navedenim kriterijumima.
Kada je investitor izgradnje stambene odnosno stambeno-poslovne zgrade poznat i dostupan plaća naknadu u visini doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, a pravo svojine na posebnim delovima zgrade-stanovima upisuje se u korist vlasnika posebnih delova zgrade-stanova, bez plaćanja naknade.
Ako investitor ne plati naknadu propisanu ovim zakonom, Agencija donosi potvrdu o upisu prava svojine na zgradi sa zabeležbom da naknada nije plaćena (a investitoru se zabranjuje raspolaganje neprometovanim stanovima – upisuje se zabeležba zabrane raspolaganja na neprodatim stanovima), a vlasnicima posebnih delova nepokretnosti, na osnovu ugovora o kupovini stana ili drugog pravno valjanog osnova o sticanju, izdaje potvrdu za upis prava svojine na stanu u korist vlasnika stana, bez plaćanja naknade.
- za objekte, delove objekta odnosno posebne delove objekta izgrađene na osnovu privremene građevinske dozvole i objekte iz člana 1. stav 2. tačka 5) zakona (stambeni objekti kategorije „A“ i „B“ i privredni objekti za koje je izdato rešenje o građevinskoj dozvoli, ali je do dana stupanja na snagu ovog zakona istekao zakonski rok za pribavljanje rešenja o upotrebnoj dozvoli) za koje nije izdata upotrebna dozvola, ne plaća se naknada za evidentiranje ukoliko vlasnik objekta dostavi dokaz da je naknada, odnosno doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta izmiren u postupku izdavanja rešenja o privremenoj, odnosno građevinskoj dozvoli; ipak, u slučaju da je prilikom izvođenja radova na izgradnji objekata došlo do odstupanja od izdatih dozvola u pogledu površine ili namene, podnosilac prijave plaća razliku u naknadi koju utvrđuje Agencija i o tome obaveštava podnosioca prijave;
- naknadu ne plaćaju vlasnici porodičnog stambenog objekta ili stana koji objekat koriste za stanovanje podnosioca prijave i članova njegovog porodičnog domaćinstva; navedeno se odnosi na lica sa invaliditetom, borce, porodice sa troje i više dece, samohrane roditelje ili korisnike socijalne pomoći;
- kada su predmet prijave glavni i pomoćni objekti izgrađen na poljoprivrednom zemljištu ili registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, naknada se plaća samo za glavni objekat;
- u slučaju da je predmet upisa samo pomoćni odnosno ekonomski objekat izgrađen na poljoprivrednom zemljištu, odnosno izgrađen u okviru registrovanog poljoprivrednog gazdinstva, a koji je u funkciji glavnog objekta, ne formira se katastarska parcela, a naknada propisana ovim zakonom se ne plaća niti se upisuju zabeležbe propisane ovim zakonom.
Prigovori na bazu podataka
Agencija priprema odgovarajuću bazu podataka u vezi sa nepokretnostima koje podležu upisu po ovom zakonu (uz tehničku podršku Zavoda), na osnovu dostavljenih digitalnih zoning planova (koje dostavljaju jedinice lokalne samouprave), satelitskih i drugih snimaka, podataka pribavljenih od imalaca javnog ovlašćenja, podnosilaca prijava, odnosno drugih zainteresovanih lica, podataka iz drugih autoritativnih izvora fizički dostavljenih u digitalnom standardnom formatu za potrebe identifikacije objekata i utvrđivanja prava na objektima i identifikacije lica, koji ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom za upis prava svojine.
Objavljivanje skupa podataka za javno izlaganje predstavlja i javni poziv za sva zainteresovana lica, da od dana objavljivanja skupa podataka za javno izlaganje, podnesu Agenciji:
1) prijavu;
2) prigovor na podatke iz prijave, uz dostavljanje dokumentacije koja služi kao dokaz za tvrdnju iz prigovora;
3) dokaze o vremenu izgrađenosti objekta, ako objekat iz tehničkih razloga (vegetacija, oblačnost i sl.), nije vidljiv na satelitskim i drugim snimcima prikupljenim za teritoriju Republike Srbije do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i
4) drugu dokumentaciju od značaja za upis prava svojine na objektu, delu objekta, odnosno posebnom delu objekta i upis pripadajućih prava.
Sve prijave i prigovori podnose se na digitalnom obrascu (elektronskim putem).
Agencija je, u slučaju da su ispunjeni uslovi, dužna da izda potvrdu o ispunjenosti uslova za upis prava svojine na nepokretnosti odnosno da, u slučaju da uslovi nisu ispunjeni, izda obaveštenje da nisu ispunjeni uslovi za upis prava svojine na nepokretnosti.
Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za evidentiranje i upis izdaje potvrdu i prosleđuje je Zavodu.
Važno je ukazati da su u ovakvim postupcima moguće greške, naročito kada je u pitanju postupanje po novim zakonima. S tim u vezi, Zakon propisuje da, ako se po donošenju potvrde koju izdaje Agencija, uoči tehnička ili greška u podacima, odnosno druga nepravilnost, Agencija, po zahtevu podnosioca ili po službenoj dužnosti, istu ispravlja odnosno menja i dostavlja Zavodu u cilju ažuriranja podataka.
Odlučivanje o prijavi za legalizaciju odnosno evidentiranje i upis prava svojine
Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za upis prava svojine, izdaje potvrdu koja predstavlja ispravu podobnu za upis i dostavlja je Zavodu putem e-šaltera.
Ukoliko Agencija utvrdi da objekat ispunjava uslove za upis prava svojine u korist Republike Srbije, obaveštava podnosioca prijave da nisu ispunjeni uslovi za upis prava svojine u njegovu korist.
Ukoliko Agencija u postupku utvrdi da nisu ispunjeni uslovi za upis prava svojine, o tome bez odlaganja obaveštava podnosioca prijave i nadležnog građevinskog inspektora elektronskim putem, na način koji propiše direktor Agencije.
Za objekte iz člana 2, stav 1 Zakona (objekti izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini koje je planskim dokumentom važećim na dan stupanja na snagu ovog zakona planirano za uređenje ili izgradnju objekata javne namene u obaveznoj javnoj svojini ili izgrađeni na zemljištu koje je u javnoj svojini koje je površina javne namene u obaveznoj javnoj svojini, objekti izgrađeni u prvoj zoni zaštite prirodnog dobra i zoni zaštite kulturnog dobra od velikog značaja i kulturnog dobra od izuzetnog značaja, u drugoj zoni zaštite prirodnog dobra izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini, objekti upisani u Listu svetske kulturne baštine ili izgrađeni na samom kulturnom dobru, na javnom vodnom dobru, u pružnom pojasu, u neposrednoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, kao i u pojasu eksproprijacije državnog puta IA – autoputevi i IM reda – brze saobraćajnice), Agencija utvrđuje da nisu ispunjeni uslovi za upis prava svojine i o tome obaveštava Republičku direkciju za imovinu Republike Srbije i nadležnog građevinskog inspektora koji donosi rešenje o uklanjanju objekta i na njima se upisuje predbeležba prava svojine na objektu u korist Republike Srbije, na osnovu potvrde Agencije, do izvršenja rešenja o uklanjanju objekta.
Ipak, u gore navedenom slučaju, za objekte iz čl. 2, stav 1 Zakona, navedena predbeležba može se opravdati na osnovu odluke Vlade o preuzimanju objekta, koju Agencija dostavlja Zavodu, u kom slučaju se postupak za uklanjanje objekta obustavlja. Drugim rečima, Vlada može doneti posebnu odluku kojom sprečava uklanjanje objekta na taj način što ih preuzima.
Jedna od izuzetno važnih odredbi je i isključenje prava na žalbu i upravnog spora. Naime, novim zakonom predviđeno je da se na potvrdu Agencije ne može izjaviti žalba niti se može pokrenuti upravni spor. Ipak, podnosiocu prijave omogućeno je da tužbom pokrenuti postupak pred sudom opšte nadležnosti, prema mestu gde se nepokretnost nalazi. Drugim rečima, nezadovoljni podnosilac prijave ima na raspolaganju jedino mogućnost pokretanja parničnog postupka.
Po upisu prava svojine na objektu i zemljištu ispod objekta, u skladu sa odredbama ovog zakona, vlasnik objekta ima sva prava vlasnika objekta izgrađenog u skladu sa zakonom, osim ograničenja koja su propisana ovim zakonom.
Šta se dešava ako više lica podnese prijavu za isti objekat?
Ukoliko više lica podnese prijavu za isti objekat, deo objekta ili posebni deo objekta, Agencija na osnovu dostupnih podataka i priloženih dokaza donosi potvrdu o ispunjenosti uslova za upis prava svojine ako na nesumnjiv način može da utvrdi lice koje je nosilac prava svojine.
Ukoliko to nije moguće, Agencija sve podnosioce prijava bez odlaganja obaveštava da nisu ispunjeni uslovi za upis objekta, dela objekta ili posebnog dela objekta po prijavi i upućuje podnosioce prijava da kao prethodno pitanje reše pravo svojine na objektu i/ili zemljištu pred nadležnim organom. Drugim rečima, Agencija upućuje sve podnosioce prijava da pokrenu spor pred nadležnim sudom.
Zakon propisuje da će se postupak upisa nastaviti po okončanju rešavanja gore navedenog prethodnog pitanja odnosno spora pred nadležnim sudom, najkasnije u roku od pet godina od dana obaveštenja Agencije. Međutim, održivost i praktični značaj ove odredbe u praksi je relativno mali. Naime, postupci u Srbiji, naročito imovinsko-pravni, izuzetno su dugotrajni, neretko duži od 5 godina, pa se postavlja pitanje sudbine ovakvih postupka. Dakle, zakon ne reguliše situacije kada postupci pred nadležnim sudom traju više od 5 godina. Pri tome, rešenje da se postupci rešavanja spora okončavaju „najkasnije u roku od pet godina“ je upitno budući da ovaj zakon ne može nametnuti sudovima vremenska ograničenja trajanja spora.
Posebna pravila za specifične objekte
1 Objekti izgrađeni u zoni zaštite javnog dobra i sl.
Zakon propisuje da i objekti izgrađeni u drugoj zoni zaštite javnog dobra, objekti koji svojim manjim delom zauzimaju i deo površine zaštitnog pojasa javnog puta, objekti izgrađeni u zoni zaštite visokonaponskih vodova, kao i objekti sagrađeni u zaštitnoj zoni vojnih kompleksa, vojnih objekata, vojnih postrojenja i vojnih skladišta, mogu biti predmet upisa prava svojine po odredbama ovog zakona, ukoliko upravljač javnog dobra, odnosno ministarstvo nadležno za poslove odbrane dostavi saglasnost Agenciji za upis prava svojine na objektu, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano. Drugim rečima, ukoliko Ministarstvo odbrane dostavi Agenciji saglasnost za upis prava svojine na navedenim objektima, upis prava svojine će se izvršiti.
Predviđeno je da Agencija uputi zahtev upravljaču javnog dobra (nadležnom vojnom organu) radi davanja saglasnosti za upis prava svojine na nepokretnosti. Nadležni vojni organ dostavlja saglasnost na propisanom elektronskom obrascu u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, a ukoliko ista ne bude dostavljena u navedenom roku, smatra se da je saglasnost data. I ovo rešenje je upitno s aspekta pravne sigurnosti. Naime, pre svega s obzirom da se odlučuje o fundamentalnom imovinskom pravu – pravu svojine, smatramo da nije celishodno da se ćutanje nadležnog vojnog organa smatra odobravanjem. Ovakav stav u suprotnosti je i sa fundamentalnim pravilom u građanskom pravu da ćutanje ne znači odobravanje.
2 Proizvodni pogoni industrija i sl.
Ukoliko je predmet prijave objekat, deo objekta odnosno posebni deo objekta, za koji je potrebno utvrditi ispunjenost posebnih uslova i standarda za korišćenje te vrste objekta, dela objekta odnosno posebnog dela objekta (objekti javne namene, proizvodni pogoni hemijske i srodnih industrija i sl.), potvrda kojom se utvrđuje ispunjenost uslova za upis, sadrži i obavezu vlasnika objekta, dela objekta odnosno posebnog dela objekta, da pribavi potrebne uslove i saglasnosti, izvan objedinjene procedure, koje su propisane posebnim zakonima za upotrebu objekta, o čemu se upisuje zabeležba u katastar nepokretnosti.
I Slučaj kada vlasnik objekta izgrađenog na tuđem zemljištu ne podnese prijavu za upis
Zakon izričito predviđa da za objekte za koje nije podneta prijava, a koji nisu predmet upisa u korist Republike Srbije, Agencija dostavlja Zavodu spisak objekata radi upisa svojine na objektu u korist vlasnika katastarske parcele, na kojoj se objekat nalazi.
Nejasno je da li je intencija ove odredbe da se odnosi na sve objekte za koje nije podneta prijava ili, pak, samo na specifične objekte (objekti izgrađeni u zoni zaštite javnog dobra i sl.) budući da je ova odredba deo odredbe u kojoj se govori upravo o specifičnostima postupka (čl. 11 Zakona). Najverovatnije je da se ova odredba odnosi na sve objekte za koje nije podneta prijava. Ipak, potrebno je izvršiti preciziranje ove odredbe, na taj način ili da se ova odredba izdvoji u deo zakona u kome se govori o opštim pravilima postupka i podnošenju prijava ili, pak, ukoliko se odnosi na specifične objekte, da se to precizno i naglasi.
Gore navedena odredba nije problematična, već je čak pogodna, kada je slučaj takav da je isto lice vlasnik objekta i katastarske parcele na kojoj se objekat nalazi. Međutim, odredba stvara izuzetnu pravnu nesigurnost kada vlasnik objekta nije isto lice kao i vlasnik katastarske parcele. Drugim rečima, ukoliko ne podnesete prijavu za upis prava svojine po ovom zakonu, a objekat se nalazi na tuđoj katastarskoj parceli, svojina na (Vašem) objektu biće preneta u korist lica koje je vlasnik katastarske parcele.
Postavlja se pitanje zaštite pravog vlasnika objekta u slučaju kada njegov objekat bude upisan na ime drugog lica – vlasnika katastarske parcele. U ovom slučaju od značaja je odredba zakona koja izričito propisuje da se upisom prava svojine u skladu sa ovim zakonom ne dira u prava trećih lica da ostvaruju pravo na svojinsku zaštitu i pravo na naknadu štete niti se utiče na postupke koji se vode u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika u vezi sa izvršenjem krivičnog dela bespravne gradnje. Drugim rečima, uz dobrog advokata za imovinsko-pravne odnose odnosno advokata za parnični postupak, a koji je istovremeno i advokat za legalizaciju, može se pronaći neki put i za ovakve slučajeve.
II Slučaj kada vlasnik objekta izgrađenog na tuđem zemljištu podnese prijavu za upis
Ako je objekat, za koji je podneta prijava za upis, izgrađen na zemljištu u isključivoj privatnoj svojini drugog lica, koje nije i vlasnik objekta, a podnosilac prijave nije dostavio podobne dokaze o pravu svojine na zemljištu, Agencija obaveštava podnosioca prijave da nisu ispunjeni uslovi za upis i upućuje ga da kao prethodno pitanje utvrdi pravo svojine na zemljištu pred nadležnim organom, u roku od pet godina, od dana dobijanja obaveštenja od Agencije. Drugim rečima, i ovde, kao i u slučaju podnošenja konkurentskih prijava za istu nepokretnost), Agencija podnosioce upućuje da pokrenu spor pred nadležnim sudom. Značajno je ukazati da, u ovom slučaju, postoje značajne posledice gubitka spora pred nadležnim sudom. Naime, u slučaju da vlasnik objekta izgubi spor, vlasnik zemljišta ima pravo da traži uklanjanje objekta.
Od gore navedenog pravila postoje tri izuzetka.
- ako je u trenutku izgradnje objekta postojao pravni osnov na zemljištu na kome je objekat izgrađen, a koji je posle izgradnje objekta prestao da postoji (osporeno pravo svojine na zemljištu, promena imaoca prava na zemljištu koje je bilo u svojini drugog fizičkog ili pravnog lica i sl.)
U ovom slučaju Agencija izdaje potvrdu o ispunjenosti uslova za upis prava svojine na objektu u korist podnosioca prijave, koji uz prijavu dostavi i dokaze da se prijava odnosi isključivo na stambeni objekat koji najmanje 20 godina služi za stanovanje podnosioca prijave, da je za objekat plaćen porez u kontinuitetu minimum 10 godina, da nije doneto rešenje o uklanjanju objekta u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja, kao i da podnosilac prijave u vlasništvu nema drugu nepokretnost koja mu služi za stanovanje, sa zabeležbom obaveze vlasnika objekta da u roku od pet godina reši imovinsko-pravne odnose na zemljištu.
- ako je zemljište u svojini društvenih preduzeća u stečaju, a podnosilac prijave je priložio akt nadležnog organa ili drugu ispravu o sticanju prava na zemljištu, koja nije podobna za upis prava svojine u katastru nepokretnosti.
I u ovom slučaju Agencija izdaje potvrdu o ispunjenosti uslova za upis prava svojine na objektu, sa zabeležbom obaveze vlasnika objekta da u roku od pet godina upiše pravo svojine na zemljištu.
- ako je zemljište u javnoj svojini Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, a na njemu postoji upisano pravo korišćenja fizičkog ili pravnog lica (osim slučajeva za koje je zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja izuzeta mogućnost pretvaranja prava korišćenja u pravo svojine).
U ovom slučaju, lice koje podnosi prijavu za objekat se, u smislu odredbi ovog zakona, izjednačava sa vlasnikom. Drugim rečima, biće upisano pravo svojine na objektu, uprkos činjenici da je zemljište na kome je objekat izgrađen u javnoj svojini.
Zakon predviđa da se gore navedene zabeležbe brišu prilikom upisa vlasnika objekta na zemljištu za redovnu upotrebu u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja.
Postupanja katastra nepokretnosti i takse
Republički geodetski zavod vrši upis prava svojine na osnovu dokumentacije koje mu dostavi Agencija (pre svega, na osnovu Potvrde koja ima snagu izvršne isprave). Zavod, u skladu sa odredbama ovog zakona, ne sprovodi upravni postupak niti donosi rešenje o promeni u katastru nepokretnosti i infrastrukture, već vrši upis prava svojine i drugih stvarnih prava, deobu, upis zabeležbe, brisanje prava i zabeležbe i druge promene, na osnovu ovog i drugih posebnih zakona, bez naplate taksi i naknada.
Zakon predviđa mogućnost korekcije upisanih podataka. Naime, shodno odredbama zakona, podaci o površini zemljišta pod objektom, objekta, dela objekta i posebnog dela objekta koji su upisani u katastar nepokretnosti na osnovu podataka iz evidencije o utvrđenim promenama na nepokretnostima koje nisu upisane u katastar nepokretnosti u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje državni premer i katastar, mogu se korigovati u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje postupak upisa u katastar nepokretnosti, na osnovu elaborata geodetskih radova. Drugim rečima, ukoliko je objekat upisan po osnovu ovog zakona, a upisana površina nije realna površina, vlasnik može podatke korigovati po osnovu elaborata geodetskih radova, a na osnovu zakona kojim se uređuje katastar nepokretnosti.
Sve promene u bazi katastra nepokretnosti i katastra infrastrukture izvršene u skladu sa odredbama ovog zakona javno su dostupne na e-katastru u roku od 24 sata nakon izvršenog upisa prava svojine.
Upis prava svojine u korist Republike Srbije
Zakon predviđa i slučajeve u kojima se upis prava svojine vrši u korist države:
- objekti izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini koje je planskim dokumentom važećim na dan stupanja na snagu ovog zakona planirano za uređenje ili izgradnju objekata javne namene u obaveznoj javnoj svojini ili izgrađeni na zemljištu koje je u javnoj svojini koje je površina javne namene u obaveznoj javnoj svojini, objekti izgrađeni u prvoj zoni zaštite prirodnog dobra i zoni zaštite kulturnog dobra od velikog značaja i kulturnog dobra od izuzetnog značaja, u drugoj zoni zaštite prirodnog dobra izgrađeni na zemljištu u javnoj svojini, objekti upisani u Listu svetske kulturne baštine ili izgrađeni na samom kulturnom dobru, na javnom vodnom dobru, u pružnom pojasu, u neposrednoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, kao i u pojasu eksproprijacije državnog puta IA – autoputevi i IM reda – brze saobraćajnice.
Na gore navedenim objektima svojina će se upisati u korist države isključivo uz ispunjenje eksplicitno propisanih zakonskih uslova (iz člana 12, st. 9 i 10 Zakona). Izuzetno, u korist Republike Srbije neće se upisati nepokretnosti koje su po odredbama posebnih zakona u obaveznoj javnoj svojini autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave.
- Stanovi u zgradama, pod posebnim okolnostima
Ako je investitor nepoznat ili nije dostupan, kao i u slučaju da je pravno lice prestalo da postoji i nema pravne sledbenike, a izgradio je objekat ili više objekata sa više posebnih delova, od kojih neki nisu prometovani, na neprometovanim posebnim delovima upisuje se Republika Srbija na osnovu potvrde Agencije.
Zakon posebno precizira da za objekte za koje nije podneta prijava, a koji su u skladu sa odredbama ovog zakona predmet upisa prava svojine u korist Republike Srbije, Agencija dostavlja Zavodu spisak objekata radi upisa predbeležbe prava svojine.
Za gore navedene objekte donosi se rešenje o uklanjanju objekta. Navedene predbeležba može se opravdati na osnovu odluke Vlade o preuzimanju objekta, koju Agencija dostavlja Zavodu, u kom slučaju se postupak za uklanjanje objekta obustavlja.
- Ukoliko je objekat izgrađen nakon 23.10.2025. god., neće biti moguća legalizacija ovog objekta. Zapravo, biće doneto rešenje o rušenju kako bi se objekat uklonio odnosno isti će biti upisan u korist Republike Srbije.
Formiranje novih katastarskih parcela i legalizacija objekta koji je izgrađen na parceli u susvojini ili zajedničkoj svojini
Kada Agencija utvrdi da su pored uslova za upis prava svojine na objektu ispunjeni i uslovi za formiranje katastarske parcele ispod objekta, u potvrdi koju dostavlja Zavodu, ne navodi se površina zemljišta ispod objekta, već Zavod u postupku deobe parcele utvrđuje površinu novonastalih katastarskih parcela i vrši upis prava svojine na novonastaloj katastarskoj parceli formiranoj od zemljišta ispod objekta. U ovom slučaju, upis prava svojine vrši se na osnovu evidencije o utvrđenim promenama na objektima koji nisu upisani u katastar nepokretnosti. Drugim rečima, vršiće se upis prava svojine na zemljištu ispod objekta, u korist lica koje je vlasnik objekta koji je evidentiran u skladu sa ovim zakonom.
Ovaj postupak se primenjuje samo u određenim slučajevima odnosno kada je glavni objekat sagrađen na zemljištu u isključivoj javnoj svojini i javnoj svojini sa neopredeljenim udelom, kao i u javnoj svojini u opredeljenom udelu ukoliko je upis nastao isključivo kao rezultat upisa zemljišta pod objektom po odredbama Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“, broj 145/14), osim kada na zemljištu postoji upisano pravo korišćenja fizičkog ili pravnog lica. Izuzetno, za objekte koji se nalaze na dve ili više katastarskih parcela primenjuju se pravila ovog zakona koja se odnose na upis prava svojine na objektu, koja važe za parcelu na kojoj se nalazi najveći deo objekta i ne formira se posebna katastarska parcela pod objektom.
Kada je katastarska parcela u susvojini ili zajedničkoj svojini više lica od kojih je samo jedan vlasnik objekta, pravo svojine na objektu upisuje se u korist lica čiji je objekat, na osnovu potvrde Agencije, dok se na katastarskoj parceli ne vrše promene. Izuzetno, za objekte koji se nalaze na dve ili više katastarskih parcela primenjuju se pravila ovog zakona koja se odnose na upis prava svojine na objektu, koja važe za parcelu na kojoj se nalazi najveći deo objekta i ne formira se posebna katastarska parcela pod objektom.
Na katastarskoj parceli koja je formirana od zemljišta ispod objekta, upisuje se pravo svojine u korist vlasnika objekta, dok se na katastarskoj parceli formiranoj od zemljišta na kome se ne nalazi objekat, koji je predmet upisa po ovom zakonu, ne menja prethodni upis prava svojine.
Vlasnik objekta i katastarske parcele formirane od zemljišta ispod objekta ima pravo prolaza preko katastarske parcele formirane od zemljišta na kome se ne nalazi objekat koji je predmet upisa po ovom zakonu, radi pristupa objektu u granicama dosadašnjeg faktičkog korišćenja te katastarske parcele i na način koji u najmanjoj meri ograničava pravo vlasnika poslužnog dobra, što Agencija utvrđuje u potvrdi koju dostavlja Zavodu radi upisa prava svojine na objektu i zemljištu ispod objekta. Ovo pravo službenosti ustanovljava se bez naknade i prestaje po utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta, u skladu sa odredbama ovog i zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja.
Vlasnik objekta koji je pravo svojine na zemljištu ispod objekta stekao na osnovu ovog zakona, ima obavezu formiranja katastarske parcele za redovnu upotrebu objekta, osim u slučaju kada je objekat izgrađen na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu, u roku od pet godina od dana upisa prava svojine na objektu i zemljištu, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja. Potvrda koju Agencija izdaje radi upisa prava svojine na objektu i zemljištu ispod objekta obavezno sadrži i ovu obavezu, radi upisa zabeležbe u katastar nepokretnosti.
Ako je objekat izgrađen na katastarskoj parceli koja je u isključivoj svojini podnosioca prijave, ne formira se katastarska parcela ispod objekta.
Posledice propuštanja roka za podnošenje prijave
Kao što smo gore naveeli, rok za podnošenje prijava počinje da teče 8. decembra i traje 60 dana.
Izuzetno, lica koja iz objektivnih razloga nisu podnela prijavu u propisanom roku, istu mogu podneti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko uz prijavu dostave i dokaze iz kojih se na nesumnjiv način može utvrditi opravdanost za nepodnošenje prijave.
Objekti za koje je podneta prijava, a Agencija utvrdi da nisu bili izgrađeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, nisu predmet upisa u skladu sa odredbama ovog zakona i na njih će se primenjivati odredbe zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja, koje se odnose na izgradnju objekata bez pribavljene građevinske dozvole, rešenja o odobrenju za izvođenje radova, odnosno upotrebne dozvole i biće uklonjeni, odnosno upisani u korist Republike Srbije, na osnovu potvrde Agencije.
Drugim rečima, ukoliko je objekat izgrađen nakon 24.10.2025. god., neće biti moguća legalizacija ovog objekta. Zapravo, biće doneto rešenje o rušenju kako bi se objekat uklonio odnosno isti će biti upisan u korist Republike Srbije.
U skladu sa gore navedenim, ukoliko se, posle stupanja na snagu ovog zakona, bez izdatog rešenja o građevinskoj dozvoli, rešenja o odobrenju za izvođenje radova ili drugog akta u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata, započne ili završi izgradnja, primenjivaće se odredbe zakona kojim se uređuje izgradnja objekata i krivični postupak. Za ovakve objekte nadležni građevinski inspektor donosi rešenje o obustavi radova i uklanjanju objekta odnosno dela objekta koji je izgrađen suprotno zakonu, koje bez odlaganja dostavlja Republičkom građevinskom inspektoru, a objekat, deo objekta odnosno posebni deo objekta koji je izgrađen suprotno zakonu, se uklanja ili sa zemljištem ispod objekta, postaje javna svojina Republike Srbije. Ovo rešenje izvršiće se na teret lica koje je izgradilo objekat (odnosno, objekat će se ukloniti o trošku lica koje je nelegalno započelo ili završilo granju).
Pojačan inspekcijski nadzor
U cilju sprečavanja nove bespravne gradnje, novi zakon propisuje obavezu za nadležne inspekcijske organe da po stupanju na snagu ovog zakona vrše pojačan inspekcijski nadzor.
U cilju prevencije i sprečavanja nove bespravne gradnje, Zavod vrši godišnje snimanje metodom daljinske detekcije na teritoriji Republike Srbije i na osnovu tih podataka vrši ažuriranje podataka u evidenciji o utvrđenim promenama na objektima koji nisu upisani u katastar nepokretnosti. Dodatno, Zakon propisuje da nadležni građevinski inspektori vrše kontinuirano praćenje promena stanja u prostoru i o tome sedmično obaveštavaju Republičku građevinsku inspekciju.
Gore navedeni ažurni podaci u evidenciji o utvrđenim promenama na objektima koji nisu upisani u katastar nepokretnosti (novi nelegalni objekti) biće javno su dostupni na digitalnoj platformi nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka (sajt ,,Geo Srbija“).
Kao dodatan nivo transparentnosti, a u cilju praćenja promena u prostoru i ažurnosti i potpunosti evidencije, Zakon obavezuje i Agenciju za privredne registre da Zavodu dostavlja izdate građevinske dozvole, rešenja o odobrenju za izvođenje radova i upotrebne dozvole.
Privremena priključenja postaju trajna
Privremena priključenja izvršena u skladu sa Uredbom o načinu, uslovima i postupku za privremeno priključenje na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju nezakonito izgrađenih objekata (,,Službeni glasnik RS“, broj 70/23) postaju trajna, u slučaju da na objektu bude upisano pravo svojine u skladu sa odredbama ovog zakona.
Po izvršenom upisu prava svojine na objektu, stiče se mogućnost da se objekat priključi na elektroenergetsku mrežu, gasnu mrežu i/ili mrežu daljinskog grejanja, vodovod i kanalizaciju, ukoliko postoje tehnički uslovi koje utvrđuje privredno društvo koje obavlja registrovanu energetsku, odnosno komunalnu delatnost, u skladu sa zakonom, izvan objedinjene procedure.
Jedan odgovor