Srpsko pravo poznaje krvno, adoptivno, tazbinsko i duhovno srodstvo. Od navedena četiri, samo dva su osnov za zakonsko nasleđivanje, i to krvno i adoptivno srodstvo, dok tazbinsko (npr. svekar i snaja, zet i tašta, očuh i pastorka itd.) i duhovno srodstvo (kumstvo) to nisu.
<>Kada kažemo da tazbinsko i duhovno srodstvo nisu osnov za nasleđivanje, to nikako ne znači da ova lica ipak ne mogu naslediti. U tom smislu, postoje dva načina da pastorak postane naslednik ostavioca. Prvi način je da očuh/maćeha imenuje pastorka za svog testamentarnog naslednika. Drugi način je da očuh/maćeha usvoji pastorka.Prvi način odraz je načela slobode testiranja, što znači da ostavilac svojom zaostavštinom može raspolagati po svojoj volji. Ukoliko ostavilac želi da imenuje pastorka za svog testamentarnog naslednika, važno je da pri tome ne povredi nužne delove svojih nužnih naslednika. Primera radi, ukoliko ostavilac ima suprugu S i decu A i B, pastorku bi mogao da ostavi najviše 3/6 odnosno 1/2 zaostavštine. Iz navedenog razloga, najbolje je da angažujete advokata za sastavljanje testamenta, koji će voditi računa o tome da testament bude u skladu sa svim relevantnim zakonskim odredbama.
Drugi način da pastorak nasledi jeste da bračni drug ili vanbračni partner roditelja pastorka usvoji pastorka. U tom slučaju, a imajući u vidu da je u našem pravu usvojenik izjednačen sa biološkom decom, pastorak nasleđuje kao da je biološko dete ostavioca. Ova situacija usvajanja pastorka od strane bračnog/vanbračnog partnera roditelja naziva se nepotpuno usvojenje. Pri ovom obliku usvojenja usvojeni pastorak (i njegovi potomci) mogu da naslede samo usvojioca. Dakle, on ne mogu da naslede usvojiočeve srodnike jer se s njima ne nalazi u srodničkom odnosu. Sa druge strane, usvojenik ne gubi vezu između svog roditelja i njegovih bioloških srodnika, pa će njih nasleđivati po opštim pravilima. Primera radi. ukoliko M, muž majke pastorka, usvoji pastorka, pastorak može naslediti samo M (svog očuha), ali ne i njegove roditelje. Sa druge strane, pastorak će nasleđivati roditelje svoje majke i njene biološke srodnike.
Dakle, ukoliko očuh ne imenuje pastorka za svog naslednika niti ga usvoji, pastorak ga neće naslediti. Ipak, treba imati u vidu da, kada pastorak nasleđuje svog roditelja (pr. majku), on time može (posredno) naslediti i ono što je nekada bila imovina očuha. Primera radi, ostavilac P umre i iza sebe ostavi suprugu S i decu A i B. Supruga S ima sina iz prvog braka L. Zaostavština se raspodeljuje na sledeći način: supruga S dobija 1/3 zaostavštine, A i B takođe dobijaju po 1/3 zaostavštine. Pastorak L ne dobija ništa. Međutim, kada majka pastorka umre, njena zaostavština deliće se na njeno troje dece (A i B koje je imala sa ostaviocem) i L iz prvog braka i svako će dobiti po 1/3 zaostavštine.
* Izrazi u ovoj objavi korišćeni su rodno neutralno, tako da izraz „pastorak“ podrazumeva pastorke oba pola.